Povodom početka programa UniStart, kojeg NetHub provodi u suradnji sa Sveučilištem u Splitu, razgovarali smo s mentorom u programu, izv. prof. dr. sc. Petrom Šolićem, prodekanom za poslovanje splitskog FESB-a i osnivačem startupa WAVEFORM.
Kao stručnjak u području senzorskih tehnologija, naš cijenjeni sugovornik sudjeluje i u testiranju inovativnog tehnološkog rješenja, čiji je razvoj koordinirao u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Korištenjem suvremenih IoT tehnologija, pametne narukvice i posebnog računalnog programa, ovo rješenje omogućava praćenje vitalnih parametara štićenika Doma za starije i nemoćne osobe Lovret, s glavnim ciljem ispitivanja medicinski necertificirane narukvice te integracije senzorskih uređaja kao sredstava za poboljšanje zdravstvene skrbi starijeg stanovništva.
Kada je riječ o digitalnoj transformaciji zdravstva, čije su brojne mogućnosti prepoznate u Republici Hrvatskoj, Petar Šolić kaže:
„Kod nas još uvijek nije dovoljno jasna korisnost digitalizacije, od procesa kojim se može unaprijediti zdravstveni sustav do senzorskih rješenja koja mogu znatno olakšati život kroničnim bolesnicima. Uvođenje digitalizacije u početku podrazumijeva reorganizaciju poslovanja, vrijeme za uhodavanje, osposobljavanje za rad i nove troškove infrastrukture. No nakon toga digitalni sustav odrađuje veliki dio posla, donoseći jednostavnost rada i uštede. Trenutno je naša najveća prepreka u nepostojanju odluke o uvođenju digitalizacije zdravstva, iako bi ta digitalizacija, praćena razvojem senzora, pružila brojne prilike za transformaciju sustava.
Senzorska rješenja, neovisno o njihovom skupom i složenom medicinskom certificiranju, mogu pomoći u ranoj detekciji bolesti. Korištenjem dostupnih COTS (Commercial Off-The-Shelf) rješenja, vitalne znakove pacijenata se može pratiti u stvarnom vremenu i tako pružatelje skrbi unaprijed obavijestiti o zapaženim promjenama tih znakova. Jedan od jednostavnijih primjera je praćenje dnevnog broja koraka starijih osoba, čije smanjenje ukazuje na potrebu provjere radi li se o nekom zdravstvenom problemu i znači preventivno djelovanje.
Javni i privatni dionici u zdravstvu usredotočeni su na pitanja bolje organizacije svakodnevnih aktivnosti, podmirivanja troškova te održivosti ekosustava koji omogućuje investicije i optimizaciju njihovog poslovanja. Nedostaju iskustva u optimalnom korištenju digitalnih tehnologija, pa držim kako je najvažnije strateški isplanirati uvođenje inovacija i tako pružateljima zdravstvenih usluga omogućiti prepoznavanje i prihvaćanje korisnosti tehnologije. Nalazimo se na početku ove tranzicije i trebat će još neko vrijeme za prilagodbu svih njenih dionika.
Pilot-rješenje u projektu SI4CARE omogućit će integraciju i ostalih senzorskih uređaja da Dom postane „pametna zgrada“, te će pokazati u kojoj mjeri je pogodno za praćenje štićenika i kako će ga oni i osoblje Doma prihvatiti. Ono je u tehničkom smislu spremno za komercijalizaciju, ali će projektom stečena iskustva pomoći kod uočavanja njegovih prednosti i nedostataka na individualnoj razini. Pokazat će na koji se način prikupljeni podaci vitalnih parametara štićenika mogu koristiti u prevenciji bolesti i određivanju smjernica za podizanje njihove kvalitete života.
Naši startupi imaju dovoljno iskustva u izradi ozbiljnih projekata i računalnih programa po modelu agencijskog poslovanja, ali samo njih nekolicina rade na svojim proizvodima, a u području rješenja za eZdravstvo gotovo nitko. Mogućnosti bespovratnog financiranja sredstvima EU fondova potaknut će startupe na razvijanje vlastitih proizvoda koji mogu konkurirati na domaćem i međunarodnom tržištu. Motivirani i uporni studenti ključ su razvoja svakog društva, pa upravo oni trebaju prepoznati svoju poduzetničku priliku u primjeni suvremenih tehnoloških inovacija i pametnih rješenja, kako u zdravstvu tako i ostalim područjima“.
